Blog

SRPSKA EKONOMIJA PONOVO U RECESIJI: Nikad kraja posrtanju, slede novi udari na džep građana

SRPSKA EKONOMIJA PONOVO U RECESIJI: Nikad kraja posrtanju, slede novi udari na džep građana

Nažalost, ništa novo, srpska ekonomija je ponovo u recesiji. Ionako slaba privredna aktivnost poljuljana je ovogodišnjim poplavama, klizištima, posledicama oluja, udara gromova, munja, grada, vetra, kiše, izmenama Zakona o radu...Ogromna nezaposlenost, sve veći i veći spoljni dug zemlje, veliki broj firmi pred gašenjem, nelikvidnost preduzeća, nekonkurentnost naših firmi na svetskom tržištu, sve je to posledica katastrofalne ekonomske politike koja se vodi od 2000. godine.

Srpski ekonomisti procenjuju da je u Srbiji u 2014. godini očekivan pad bruto domaćeg proizvoda od jedan odsto i budžetski deficit veći od predviđenog.

- Za pet meseci ove godine budžetski deficit je 115 milijardi dinara, što je dve trećine od planiranog ukupnog ovogodišnjeg deficita od 183 milijarde dinara - rekao je Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta. On je dodao da je rebalans ovogodišnjeg republičkog budžeta postao „pokretna meta“ jer se odlaže njegovo usvajanje. Vučković tvrdi da će neophodne uštede u budžetu biti teško postignute bez smanjenja penzija i plata u javnom sektoru, kao i bez drugih "reformskih" mera i smanjenja sive ekonomije.

Drugačije mišljenje o smanjenju penzija imali su renomirani stručnjaci Mahmud Bušatlija i Stojan Stamenković.

- Umanjenjem penzija za 10 odsto prosečna penzija bi bila manja od polovine prosečne zarade u Srbiji, što je ispod socijalne izdržljivosti - upozorio je Bušatlija.

Po proceni Stamenkovića, ove godine ne bi trebalo da se smanjuju penzije jer većina penzionera ima primanja koja im nisu dovoljna za preživljavanje, a ta mera ne bi obezbedila veće uštede u budžetu.

- Sada plaćamo ceh neopravdanog povećanja penzija od pre nekoliko godina - ukazao je Stamenković.

On je kazao da će očekivani pad ekonomske aktivnosti u 2014. godini od jedan odsto, umesto budžetom predviđenog rasta od jedan odsto, delom biti posledica poplava, pre svega zbog pada proizvodnje u elektroprivredi, rudarstvu i poljoprivredi.

Na pad BDP-a, kako je dodao, uticaće i slabiji priliv stranih investicija.

Blog Kategorije
Arhiva
Slučajan izbor